Sedam točaka koje biste trebali uzeti u obzir prije početka pretraživanja

Evo nekoliko osnovnih stvari koje biste trebali znati prije početka pretraživanja.

1. Pojmovni pristup

Pretraživanje stanja tehnike u pravilu se svodi na kombinaciju pojmova koji definiraju predmet vašeg pretraživanja.

Pretraživanje stanja tehnike u području patenata sastoji se od pronalaženja relevantnih dokumenata u zbirci patentnih dokumenata. Polja koja se uobičajeno pretražuju su sažetak ili klasifikacijska oznaka.

U patentu upisanom u bazu podataka sadržaj izuma opisan je sažetkom i klasifikacijskim oznakama koje su pridodane patentu, a odabrane su između tisuća dostupnih oznaka u klasifikacijskom sustavu te u pravilu najbolje karakteriziraju tehnički sadržaj patentnog dokumenta.

U sažetku ćete naći riječi, pridjeve i glagole koji međusobno povezani čine rečenice koje izražavaju predmet vašeg pretraživanja. Ako je izraz koji se odnosi na predmet pretraživanja u svim relevantnim dokumentima isti, riječi, glagoli i pridjevi razlikovat će se od jednog relevantnog dokumenta do drugog.

Izraz koji se odnosi na tehnički predmet pretraživanja kombinacija je pojmova koja će ostati ista u svim relevantnim dokumentima.

Znajući da dokumenti koje tražite imaju odgovarajuće zajedničke karakteristike ? odgovarajuće takozvane pojmove ?, vaše će se pretraživanje sastojati od pronalaženja dokumenata u kojima je prisutna navedena kombinacija pojmova.

Budući da su patentni dokumenti klasificirani, traženje danog pojma ne bi se trebalo ograničiti na pretraživanje pomoću ključnih riječi. Određeni se pojam može savršeno prikazati klasifikacijskom oznakom.

Prema tome, dobra pretraživačka strategija obuhvaćat će kombinaciju ključnih riječi i klasifikacijskih oznaka. Pojedini pojam u pravilu se određuje pomoću "OR" operatora kombinacijom ključnih riječi i klasifikacijskih oznaka koje se odnose na taj pojam.

Iskustvo pokazuje da u početku nije lako odrediti sve moguće sinonime i klasifikacijske oznake koje se odnose na jedan pojam. To je uglavnom nezavršen proces. On se može prilagođavati tijekom samog pretraživanja: relevantni dokumenti razotkrivaju nove načine izražavanja vaših pojmova. Upotrebom tih novih pojmova omogućeno je pronalaženje novih dokumenata itd. To je postupak koji se ponavlja i koji iskusan pretraživač prekida kada ima osjećaj da dodatnim naporima neće doći do više rezultata.

2. Više; lakše

Lakoća pretraživanja stanja tehnike proporcionalna je broju dokumenata koji su relevantni za predmet vašeg pretraživanja, a koji su sadržani u zbirci koju pretražujete.

Ako baze podataka sadržavaju stotine dokumenata koji se odnose na predmet vašeg pretraživanja, mogućnost pronalaženja relevantnog dokumenta vrlo je velika čak i ako upotrijebite nespretnu kombinaciju ključnih riječi. Razumljivo je zašto je to tako. Stotine relevantnih dokumenata znači da u bazi postoji oko stotinu različitih sažetaka koji opisuju više ili manje isti izum. Prema tome, mogućnost da su u nekim od tih sažetaka upotrijebljene sve ključne riječi kojih bi se netko mogao sjetiti vrlo je velika. Drugim riječima, ako zamolite 100 osoba da u nekoliko rečenica opišu dani izum, sigurno je da ćete upotrebom vaše vlastite kombinacije ključnih riječi pronaći barem jedan od tih opisa.

Prema tome, može se reći da je pretraživanje teško provesti kada baza podataka sadržava mali broj dokumenata koji odgovaraju predmetu vašeg pretraživanja. To se uglavnom i događa: relevantni dokumenti koji se odnose na predmet vašeg pretraživanja ne postoje ili ih je vrlo malo. U takvu slučaju, ponovljeni pristup traženom pojmu izuzetno je učinkovit i trebao bi rezultirati pronalaženjem tog malog broja dokumenata.

3. Razmišljati na drugi način

Kako biste se pomaknuli s mrtve točke, pokušajte razmišljati na neki drugi način i nađite nove pojmove koji definiraju predmet vašeg pretraživanja.

Kako biste pronašli dodatne pojmove koji bi se mogli odnositi na izum, katkad morate razmišljati i na drugi način: istražite višestruke mogućnosti i višestruke pristupe umjesto da provodite samo jedan pristup.

4. Ograničenja pojmovnog pristupa

Kada predmet pretraživanja nije moguće izraziti "normalnom" rečenicom, pojmovni pristup nije primjenjiv ili može biti primjenjiv samo uz dobre indeksne sheme.

Pojmovni pristup bilo bi pogrešno predstaviti kao univerzalnu pretraživačku strategiju.

5. Nisam ništa pronašao

Nepostojanje dokaza nije dokaz da oni ne postoje.

Čak se i iskusni pretraživači susreću sa slučajevima u kojima nisu pronađeni relevantni rezultati. To ne znači da relevantni dokumenti ne postoje ili da ih je nemoguće pronaći. Poslovica koja je dobro poznata među arheolozima kaže: ako ostatke staroga hrama ne nađeš, to ne znači da hram nije postojao ili da se ne nalazi na nekom drugom mjestu.

U pretraživanju patenata to se događa često i iz raznih razloga:

  • pretraživač možda nije upotrijebio dobitnu kombinaciju, što se često događa novim pretraživačima.
  • u nekim patentnim bazama ne postoje neka polja koja koristite prilikom pretraživanja kao npr. klasifikacija. Takav je slučaj s bazama podataka koje sadržavaju zbirke koje nisu klasificirane.

6. Služiti se internetom u najvećoj mogućoj mjeri

Pretraživanje određenih patenata katkada je najbolje provesti služeći se i informacijama dostupnim na internetu i informacijama sadržanim u patentnim bazama podataka.

Često propuštamo kombinirati informacije dostupne na internetu i informacije iz patentnih izvora. Patenti ili izumitelji često su navedeni u tekstovima koji su raspoloživi na internetu i koji sadržavaju vrijedne podatke koji bi nam mogli omogućiti nastavak pretraživanja patentnih baza podataka.

7. Upotreba odgovarajućih alata

Upotreba besplatnih pretraživačkih alata u području patenata nije nužno jeftinija od upotrebe baza podataka koja se plaća.

Navedeni princip proizlazi iz zdrava razuma. Mnoge rasprave vođene s profesionalcima u području patenata otkrivaju da se besplatnim alatima često slijepo vjeruje. To je posljedica mišljenja da besplatne usluge nude isto toliko informacija kao i komercijalne baze podataka, ako ne i više. Korisnici bi trebali biti obaviješteni o ograničenjima besplatnih proizvoda. Na primjer, u Espacenet-u sažeci nisu uvijek dostupni, ali su dostupni u dobro poznatim komercijalnim bazama podataka. Osim toga, čak i ako besplatne sustave koristite do njihova maksimuma, svjesni njihovih dobrih i loših strana, često ćete u tim sustavima provesti mnogo više vremena u pronalaženju rezultata no što će to biti potrebno ako koristite alate koji se plaćaju. Troškovi profesionalca u području patenata koji provede 2 sata služeći se besplatnim sustavom često su veći od troškova istog profesionalca koji provede 15 minuta služeći se sustavom koji se plaća (ukupni troškovi rada i upotrebe baze podataka).